Opća informacija: 

Haemophilus influenzae je Gram-negativna bakterija. 

Klinička informacija – indikacija:

Ovaj uzročnik isključivo napada ljude. On se normalno nalazi u ždrijelu a u manjoj mjeri kolonizira konjunktivu i genitalni trakt. Opčenito nosioci Haemophilus influenzae ostaju zdravi ali katkada se pojavljuje bolest. Prva i najozbiljnija manifestacija je invazivna infekcija

poput meningitisa, artritisa, epiglotitisa i celulitisa  što pogađa prije svega malu djecu.  Kasnije može slijediti upala uha te infekcija respiratornog trakta -  sinusitis i bronhopneumonija.

U serumu je moguće detektirati antitijela na Haemophilus influenzae tip B  u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA).  

Nalaz antitijela na H. influenzae  IgG  razreda može  ukazivati na akutnu (svježu) infekciju ovom bakterijom ukoliko postoji porast visine (titar) ovog antitijela u krvi u razmaku od oko 7 dana.

Ako porasta titra nema najvjerojatnije se radi o prošloj infekciji ovom bakterijom.

Opširnije vidi:

VIRUSI OSTALI, BAKTERIJE, PARAZITI, GLJIVICE

Jedinica:

OD index 

Referentni interval:

Opća informacija: 

Haemophilus influenzae je Gram-negativna bakterija. 

Klinička informacija – indikacija:

Ovaj uzročnik isključivo napada ljude. On se normalno nalazi u ždrijelu a u manjoj mjeri kolonizira konjunktivu i genitalni trakt. Opčenito nosioci Haemophilus influenzae ostaju zdravi ali katkada se pojavljuje bolest. Prva i najozbiljnija manifestacija je invazivna infekcija

poput meningitisa, artritisa, epiglotitisa i celulitisa  što pogađa prije svega malu djecu.  Kasnije može slijediti upala uha te infekcija respiratornog trakta -  sinusitis i bronhopneumonija.

U serumu je moguće detektirati antitijela na Haemophilus influenzae tip B  u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA).  

U određenim okolnostima nalaz ovog razreda antitijela ukazuje na akutnu infekciju.

Opširnije vidi:

VIRUSI OSTALI, BAKTERIJE, PARAZITI, GLJIVICE

Jedinica:

OD index 

Referentni interval:

Opća informacija: 

Helicobacter pylori,je  Gram-negativna bacterija.

Klinička informacija – indikacija:

H.pylory  je Svjetska zdravstvena organizacija(WHO) klasificirala u 1. kategoriju uzročnika karcinoma

Postotak inficiranih u Europi iznosi oko 30-40% a u čitavom svijetu oko 50%.

Helicobacter pylori,je  se najčešće nalazi u želucu. Akutna infekcija sa ovom bakterijom  izaziva bolest gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – mučnina , bol u gornjem dijelu trbuha a rjeđe podrigivanje te vručica. Može biti prisutan i proljev te intenzivni gastritis.

Nakon akutne infekcije H. pylori može perzistirati godinama a možda i decenijama. Gotovo sve inficirane osobe razvijaju kronični gastritis. Uz infekciju ovom bakterijom u 90% slučajeva nalazi se  duodenalni ulkus a tek u nešto manjem postotku (50-80%) i želučani ulkus. Moguća je  uloga H. pyliri  i u razvitku karcinoma želuca. Naime H. pylory izaziva kronični gastritis a zna se da je kronični gastritis dobro poznati rizični faktor za razvoj karcinoma želuca.

Vjeruje se da je infekcija sa H. pylori u uskoj vezi sa tumorom limfomom želuca tzv MALT (mucosal associated lymphoid tumor)  a također i sa razvojem ne-Hodgkin-ovim  želučanim limfomom. 

Dijagnoza Infekcije sa H. pylori može se provesti na tri naćina: u krvi, stolici i izdisaju.

U serumu je moguće detektirati antitijela na Helicobacter pylori  u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA) a koriste se i potvrdni testovi (western blot IgM i IgG)  

Nalaz IgM razreda antitijela na H. pylori ukazuje na svježu (akutnu) infekciju ovom bakterijom.

Opširnije vidi:

HELICOBACTER PYLORI      DIJAGNOSTIKA IZ STOLICE

Jedinica:

Referentni interval:

Opća informacija: 

Helicobacter pylori,je  Gram-negativna bacterija.

Klinička informacija – indikacija:

H.pylory  je Svjetska zdravstvena organizacija(WHO) klasificirala u 1. kategoriju uzročnika karcinoma

Postotak inficiranih u Europi iznosi oko 30-40% a u čitavom svijetu oko 50%.

Helicobacter pylori,je  se najčešće nalazi u želucu. Akutna infekcija sa ovom bakterijom  izaziva bolest gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – mučnina , bol u gornjem dijelu trbuha a rjeđe podrigivanje te vručica. Može biti prisutan i proljev te intenzivni gastritis.

Nakon akutne infekcije H. pylori može perzistirati godinama a možda i decenijama. Gotovo sve inficirane osobe razvijaju kronični gastritis. Uz infekciju ovom bakterijom u 90% slučajeva nalazi se  duodenalni ulkus a tek u nešto manjem postotku (50-80%) i želučani ulkus. Moguća je  uloga H. pyliri  i u razvitku karcinoma želuca. Naime H. pylory izaziva kronični gastritis a zna se da je kronični gastritis dobro poznati rizični faktor za razvoj karcinoma želuca.

Vjeruje se da je infekcija sa H. pylori u uskoj vezi sa tumorom limfomom želuca tzv MALT (mucosal associated lymphoid tumor)  a također i sa razvojem ne-Hodgkin-ovim  želučanim limfomom. 

Dijagnoza Infekcije sa H. pylori može se provesti na tri naćina: u krvi, stolici i izdisaju.

U serumu je moguće detektirati antitijela na Helicobacter pylori  u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA) a koriste se i potvrdni testovi (western blot IgM i IgG)  

Nalaz antitijela na H. pylori  IgG  razreda može  ukazivati na akutnu (svježu) infekciju ovom bakterijom ukoliko postoji porast visine (titar) ovog antitijela u krvi u razmaku od oko 7 dana.

Ako porasta titra nema najvjerojatnije se radi o prošloj infekciji ovom bakterijom.

Opširnije vidi:

HELICOBACTER PYLORI      DIJAGNOSTIKA IZ STOLICE

Jedinica:

Referentni interval:

Opća informacija: 

Helicobacter pylori,je  Gram-negativna bacterija.

Klinička informacija – indikacija:

H.pylory  je Svjetska zdravstvena organizacija(WHO) klasificirala u 1. kategoriju uzročnika karcinoma

Postotak inficiranih u Europi iznosi oko 30-40% a u čitavom svijetu oko 50%.

Helicobacter pylori,je  se najčešće nalazi u želucu. Akutna infekcija sa ovom bakterijom  izaziva bolest gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – mučnina , bol u gornjem dijelu trbuha a rjeđe podrigivanje te vručica. Može biti prisutan i proljev te intenzivni gastritis.

Nakon akutne infekcije H. pylori može perzistirati godinama a možda i decenijama. Gotovo sve inficirane osobe razvijaju kronični gastritis. Uz infekciju ovom bakterijom u 90% slučajeva nalazi se  duodenalni ulkus a tek u nešto manjem postotku (50-80%) i želučani ulkus. Moguća je  uloga H. pyliri  i u razvitku karcinoma želuca. Naime H. pylory izaziva kronični gastritis a zna se da je kronični gastritis dobro poznati rizični faktor za razvoj karcinoma želuca.

Vjeruje se da je infekcija sa H. pylori u uskoj vezi sa tumorom limfomom želuca tzv MALT (mucosal associated lymphoid tumor)  a također i sa razvojem ne-Hodgkin-ovim  želučanim limfomom. 

Dijagnoza Infekcije sa H. pylori može se provesti na tri naćina: u krvi, stolici i izdisaju.

U serumu je moguće detektirati antitijela na Helicobacter pylori  u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA) a koriste se i potvrdni testovi (western blot IgM i IgG)  

U određenim okolnostima nalaz ovog razreda antitijela ukazuje na akutnu infekciju.

Opširnije vidi:

HELICOBACTER PYLORI      DIJAGNOSTIKA IZ STOLICE

Jedinica:

Referentni interval:

Ovim se testom potvrđuje  infekcij  sa H. pylori individualiziranjem pojedinih linija  antitijela na H. pylori  IgM razreda

Vidi:

HELICOBACTER PYLORI      

POTVRDNI TESTOVI

VIRUSI OSTALI, BAKTERIJE, PARAZITI, GLJIVICE